Zlatni pokrovitelj teme mjeseca:

skolska

Srebrni pokrovitelj teme mjeseca:
poslovni-turizam

Pokrovitelji teme mjeseca:
berenice
crotour
drumtidam

jadransko-more.com

kika_logo

klijenti-metro


PROFESSIONAL_LOGO


SHOPINZAGREB_LOGO

uhpa

vege

vitamix

JEZIČNO SAVJETOVANJE

Jezično savjetovanje podrazumijeva stručne  savjete  iz  područja  hrvatskoga standardnog jezika – neograničen broj upita može nam se uputiti telefonom (fiksnim i/ili mobilnim), e-poštom i/ili telefaksom...

više

Ovjereni prijevodi

Centar EDITOR PLUS nudi ovjerene prijevode s i na sve europske te brojne svjetske jezike...

više

Facebook

Kontakt


editor-hrk

Ribnjak 6, 10000 Zagreb

tel.: +385 1 2442 430
faks: +385 1 2442 428
gsm: +385 91 3033 405 

e-pošta: info@editorplus.hr


KRATICE – 2. DIO

KOLOVOZ 2011.

U drugom dijelu ove zanimljive i opširne teme upoznajemo vas sa sastavljenim kraticama koje se smatraju stalnim kraticama, a nazivaju se još i složenim kraticama, odnosno akronimima.

Sastavljene kratice

1.Prema tome kako su napravljene, razlikujemo dvije vrste sastavljenih kratica:

a) Jedne su postale od početnih slova svakog člana izraza koji se u njima krati. Pišu se bez točke iza pojedinih slova i sva su slova velika:
  • GK – Glas Koncila
  • HAZU – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
  • HBZ – Hrvatska bratska zajednica (u SAD)
  • HDZ – Hrvatska demokratska zajednica
  • HINA – Hrvatska izvještajna novinska agencija
  • HKD – Hrvatsko kulturno društvo (Hrvata Gradišćanaca u Austriji i drugdje)
  • HNK – Hrvatsko narodno kazalište
  • HP – Hrvatska pošta
  • HNS – Hrvatska narodna stranka
  • HSS – Hrvatska seljačka stranka
  • MH – Matica hrvatska
  • NDH (pov.) – Nezavisna Država Hrvatska
  • OTV – Otvorena televizija
  • RH – Republika Hrvatska
  • SAD – Sjedinjene Američke Države
  • SHM – Savez Hrvata u Mađarskoj
  • UN – Ujedinjeni narodi
  • ZAVNOH (pov.) – Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske

Navedene kratice koje oblikom odgovaraju riječima našeg jezika mogu se i sklanjati. Padežni se nastavak piše malim slovima i odvaja se od kratice spojnicom:

HUS-a, HUS-u, HUS-om; ZAVNOH-a, ZAVNOH-u, ZAVNOH-om…

Od ostalih sastavljenih kratica toga tipa jedne obično ostaju nepromijenjene (HAZU, HNK, MH), a drugima se dodaje padežni nastavak, ali se tada pretpostavlja čitanje pojedinih slova u obliku njihova abecednog naziva:

HDZ – Hadeze, HDZ-a – Hadezea; HKD – Hakade, HKD-a – Hakadea; HSP – Haespe, HSP-a – Haespea; OTV – Oteve, OTV-a – Otevea…

Po abecednom nazivu pojedinih slova mogu se čitati i druge takve kratice (MH – Emha, RH – Erha), ali izgovorni se oblik ne sklanja.

Ponekad se ovim načinom tvore i kratice od općih imenica, primjerice: BDP – brutodruštveni proizvod,  PDV – porez na dodanu vrijednost, TV – televizija, televizijski, NSS – niža stručna sprema, SSS – srednja stručna sprema, VSS – visoka stručna sprema...

Često su u osnovi tuđice ili tuđe kratice, primjerice CD – compact disc (kompaktni disk), DNA – deoxyribo-nucleic acid (dezoksiribonukleinska kiselina), WC – water closet (zahod s tekućom vodom)...

Najčešće se pak složene kratice načinjene prema pridjevima i imenicama rabe u nazivima:
  • DK – dramsko kazalište
  • GO – gradski odbor, glavni odbor
  • IO – izvršni odbor
  • KUD – kulturno-umjetničko društvo
  • NK – nogometni klub
  • NO – nadzorni odbor
  • OŠ – osnovna škola
  • PIK – poljoprivredno-industrijski kombinat
  • UO – upravni odbor...
U novije također vrijeme prevladava teza da složene kratice čitaju i sklanjaju kao imenice muškoga roda, iako je često puni naziv u kojemu drugom rodu, primjerice:
  • zaposlenik u HT-u (Hrvatske telekomunikacije)
  • MUP-ovi djelatnici (Ministarstvo unutarnjih poslova)
  • članovi HSS-a (Hrvatska seljačka stranka)
  • voditelj na HRT-u (Hrvatska radiotelevizija)...
U novije se vrijeme često preuzimaju kratice iz stranih jezika:
  • FIFA – Fédération Internationale des Football-Associations 
  • UEFA – Union Europeenne de Football Association 
  • UNESCO – United Nations Educational , Scientific and Cultural Organization
  • UNICEF – United Nations International Children's Fund (danas: United Nations Children's Fund)
  • WHO – World Health Organization (Svjetska zdravstvena organizacija, hrv. SZO)...
b) Druge sastavljene kratice imaju oblik promjenjivih riječi i njihovu sklonidbu, a kao vlastita imena pišu se velikim početnim slovom:

Binoza (pov.) – Biblioteka novinske zadruge:

Ova je knjiga izdanje Binoze.

Nama – Narodni magazin (ime trgovačkoga poduzeća):

Cipele je kupila u Nami.

Roma – Robni magazin:

Posjetio sam Romu.

Ovim se načinom mogu pisati i kratice koje se izgovaraju kao pune riječi, kao Hina (mj. HINA), Ina (mj. INA), Zavnoh (mj. ZAVNOH) i sl. te se tada sklanjaju kao druge riječi svoje kategorije: Hina, Hine; Ina, Ine; Zavnoh, Zavnoha…, a posebice se to odnosi na kratice koje završavaju na -a.

Iako je to nekoć smatrano pogrešnim, novija literatura sugerira da se ovakvi primjeri tako sklanjaju i kada se pišu velikim (tiskanim) slovima: HINA, HINU, INA, INU, IRA, IRU, NASA, NASU...

c) Kratice Sofka, Fifa i sl. koje već u nominativu jednine imaju (neizvorni) nastavak -a sklanjaju se kao i ostale imenice ž. r. na -a: Sofka, Sofke, Sofki; Fifa, Fife, Fifi…

2. Sastavljene kratice iz stranih jezika koje se u svakodnevnoj uporabi ne analiziraju po postanju pišu se po izgovoru i ponašaju se kao prilagođene tuđice:
  • Ifor (jedinice Ifora)
  • Unprofor (nazočnost Unprofora)
  • Unra (Unrina pomoć)
  • Unicef (pomoć od Unicefa)…

3. U novije vrijeme zapažamo određene nazive i neka imena napravljena po stranom (uglavnom njemačkom ili engleskom) uzoru i to tako da se naziv ili ime sastavi od dviju samostalnih imenica od kojih svaka ima svoje posebno značenje:

Drvopromet (drvo + promet), Drvorad (drvo + rad), Mesopromet (meso + promet), Dalmacijaturist (Dalmacija + turist). Budući da to nije sustavan način tvorbe složenica, takav način tvorbe naziva i imena u hrvatskom jeziku nije preporučljiv i treba ga izbjegavati.

  Ivan Ćesić, prof.

Literatura: 

Babić, S. Finka, B. Moguš, M. Hrvatski pravopis (IV. izdanje). Školska knjiga. Zagreb. 1996. 

Babić, S., Ham, S., Moguš, M. Hrvatski školski pravopis. Školska knjiga. Zagreb. 2008.  

Babić, S., Moguš, M. Hrvatski pravopis. Školska knjiga. Zagreb. 2010.
Barić, E., Hudeček, L., Koharović, N. i suradnici (grupa autora). Hrvatski jezični savjetnik. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Pergamena. Školske novine. Zagreb. 1999.
Anić, V. Veliki rječnik hrvatskoga jezika (priredila Jojić, Lj.). Novi liber. Zagreb. 2006.
 

Anić, V. Pravopisni priručnik (priredila Jojić, Lj.) – dodatak Velikom rječniku hrvatskoga jezika. Novi liber. Zagreb. 2006. 


 

  • POVRATAK NA TEMU MJESECA

  • Generalni pokrovitelj teme mjeseca: Logo_MK Zlatni pokrovitelj teme mjeseca: skolska

    Pokrovitelji teme mjeseca:

     educa.2011hr_logo filipovic_bosnar_logo Interliber-logoJetexmomentum-logo-final_1PROFESSIONAL_LOGOpuntanjur_webSHOPINZAGREB_LOGO tardi uhpavege









    vitamix
PROFESSIONAL_LOGO



editor-hr
 

PRIJEVODI I LEKTURA

  • engleski
  • ukrajinski
  • portugalski
  • danski
  • litavski
  • bengalski
  • gruzijski
  • njemački
  • rumunjski
  • rusinski
  • albanski
  • švedski
  • sanskrt
  • pandžabski
  • francuski
  • nizozemski
  • hebrejski
  • turski
  • esperanto
  • perzijski
  • paštu
  • talijanski
  • arapski
  • romski
  • latinski
  • novogrčki
  • indonezijski
  • japanski
  • španjolski
  • norveški
  • finski
  • flamanski
  • hindski
  • moldavski
  • kineski
  • češki
  • bugarski
  • slovački
  • bosanski
  • poljski
  • bugarski
  • slovenski
  • ruski
  • mađarski
  • srpski
  • makedonski