SVIBANJ 2011.

RETORIČKO-JEZIČNE KARAKTERISTIKE HRVATSKIH POLITIČARA

Televizija, radio, dnevne novine, internet – danas ne postoji komunikacijski kanal koji političari ne koriste za promociju sebe i svojih ideja, odnosno za plasiranje svojih ključnih poruka. Pritom svaki od njih retorički i jezično radi to na karakterističan način, stilom kojim se njegov politički diskurs razlikuje od političkog diskursa drugih. Uz ostale javno istaknute osobe, političari oblikuju ne samo javno mnijenje, nego i svojim govornim stilom i izričajem odgajaju publiku te utječu na oblikovanje njezina govornog izričaja. Drugim riječima, jezik svakodnevice počinje zrcaliti neke od retoričkih i stilskih figura i efekata, jezičnih karakteristika, ali i pogrešaka kojima smo svaki dan bombardirani. Ne samo to, politički slogani i fraze, kao ključne političke poruke, što svjesno što nesvjesno, u integralnoj verziji postaju dio svakodnevnoga govora. U tekstu koji slijedi razotkrivamo retoričke i jezične karakteristike četiriju trenutačno medijski najeksponiranijih hrvatskih političkih figura.

Jadranka Kosor

Aktualna premijerka Jadranka Kosor u svojim istupima, u svim situacijama, njeguje uljudan stil koji u zadnje vrijeme sve više dobiva i prizvuk dominacije. Uz to, nije zanemariva činjenica da se duži niz godina bavila novinarstom pa je očito njezino poznavanje pravila struke i medija.

Jezično gledano, izričaj je Jadranke Kosor vrlo korektan. Riječ je o osobi koja pomno bira riječi kojima se obraća javnosti i koja svojim obraćanjem ostavlja dojam solidne jezične obrazovanosti. No i njoj se povremeno potkrade pokoja riječ koju jezičari ne smatraju dobrodošlom u hrvatskome jeziku.

• Premijerka Kosor često podilazi publici, odnosno biračkom tijelu, upotrebom emocionalnih argumenata, više nego pravih, posebno aluzijama na komunistički teror.

Neću dozvoliti da se Hrvatska zacrveni.

U navedenom je primjeru sporna uporaba glagola dozvoliti. Hrvatska je inačica glagol dopustiti i svakako joj treba dati prednost, budući da je glagol dozvoliti u hrvatski jezik stigao preko srpskoga kao jezika posrednika, a podrijetlo zapravo vuče iz poljskog jezika.

Sasvim je neumjesno u taj kontekst stavljati prijedlog da Zakon o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji postane ustavni zakon. To je prijedlog samih branitelja i obitelji poginulih, nestalih i zatočenih branitelja i njihove djece, te je kao takav na tragu činjenice da su oni najzaslužniji za slobodu u kojoj živimo. Svaka država ima pravo za tu posebnu kategoriju građana osigurati neku dodatnu vrstu potpore.

Ni meni niti užem niti širem sastavu Vlade neće suditi sud partije.

• Protiv verbalnih napada i provokacija, osim gore navedenim emocionalnim argumentima, bori se premošćivanjem, odnosno odvlačenjem od fokusa, kao i iskrivljavanjem realnosti fokusiranjem na pozitivno.

Otrovne strelice koje stižu iz oporbe su ubojito oružje kojim se želi poniziti i obezvrijediti svaki rad Vlade. To je potpuno neshvatljivo i jako štetno. Stvara se dojam kao da oni uopće ne žele da Hrvatska uđe u Europsku Uniju.

Nama je na prvom mjestu završiti pregovore s EU. Tek nakon toga ćemo brinuti o kampanji.

U markiranom primjeru prvom mjestu preporuka je rednomu broju u dativu ispred imenice koja također započinje slovom m dodati navezak u ili e (prvomu mjestu, prvome mjestu) radi lakšeg izgovaranja, odnosno kako se spontano ne bi ove dvije riječi čitale kao jedna. No ovdje nije riječ o ozbiljnijemu jezičnom propustu, budući da je navezak zapravo stilska odrednica i nema utjecaj na pravopisnu niti gramatičku ispravnost. Nadalje, u drugome je markiranom primjeru ispravno reći ''brinuti se'' (tek nakon toga ćemo se brinuti o kampanji).

Ne možemo na taj način omogućiti građanima da bolje žive. Svakodnevne uvrede i govor mržnje me čine nesretnom jer svima štete. Ostavlja se jako loš dojam, kao da odvlače Hrvatsku od povijesnog cilja ulaska u EU.

75.000 je nezaposlenih koji bi se po stručnoj spremi mogli zaposliti na mjestu stočara, pastira, samaraša i ratara.

Nakon Swobodinog upozorenja kako postoji mogućnost da će se ratifikacija odužiti i da bi Hrvatska u EU mogla ući kasnije od predviđenog: To je sjajna vijest. Moram zahvaliti gospodinu Swobodi na odličnom izvješću.

Markiranim primjerom ukazujemo na premijerkino izvrsno vladanje određenim sintagmama u hrvatskome jeziku, između ostaloga i zato jer je riječ o jednomu od općih mjesta gdje se učestalo griješi. Naime, u velikom broju zahvala možemo čuti primjerice ''moram se zahvaliti'', ''zahvaljujem se'' i sl., što zapravo znači ljubazno koga odbiti – kao da je rečeno ''ne, hvala'' ili ''hvala, ne bih''. Uporabom pak glagola zahvaliti bez nenaglašenog oblika povratne zamjenice se zapravo doista i zahvaljujemo kome u pozitivnom smislu.

Raduje me podatak da je tijekom prošle godine zaposleno oko 20 posto više ljudi nego godinu dana ranije, rekla je Kosor prešutjevši da je puno više onih koji su posao izgubili.

• Doskočice, metafore, parafraze i narodne poslovice omiljene su premijerkine retoričke i stilske figure te retorički efekti, čija je inače funkcija učiniti informativan i sadržajan govor zanimljivijim, viuzalnijim i efektnijim, a time i pamtljivijim.

Dobro jutro gospodinu Milanoviću, dobro jutro, dobro da se probudio.

Nije vlada ništa dobacila preko plota.

Onaj tko drugog vuče po blatu na kraju sâm tamo završi.

Hrabro sam uzjahala konja.

U Podravku sam došla kao gazdarica.

• U nedostatku konkretnih podataka, brojeva ili činjenica, premijerka svoj politički izričaj zamjenjuje ključnim porukama, odnosno središnjim mislima, od kojih neke učestalim ponavljanjem postaju floskule.

Svjetlo na kraju tunela.

Na putu smo da stignemo na put izlaska iz recesije.

Iako je ovdje riječ o metafori jer je put o kome je riječ očito apstraktan, jasno je da je cijela konstrukcija nesuvisla.

• Kao prva hrvatska žena premijer Jadranka Kosor voli naglašavati rodne razlike, čime se identificira sa ženskim dijelom publike.

Jučer sam bila umorna i ljuta od svega. I onda tako mijeseći pizzu sve izađe. I to vam preporučam.

Markiran je glagol izaći, budući da je u hrvatskom jeziku preporuka rabiti glagol izići. No ni ovo se ne može smatrati ozbiljnijim jezičnim propustom; riječ je o glagolima koje je u hrvatskome jeziku preporučljivo, ali ne i nužno zamijeniti. Markirani pak glagol preporučati nužno je zamijeniti glagolom preporučivati pa umjesto preporučam treba stajati preporučujem.

Zaključak je da premijerka Kosor vrlo solidno vlada pravilima i normama suvremenoga hrvatskog jezika uz tek pokoji, uglavnom sitniji, jezični propust.

Zoran Milanović

Zoran Milanović, predsjednik u ovom trenutku najjače hrvatske oporbene stranke, sasvim prirodno, retorički njeguje stil oponiranja, povremeno prilično oštar i direktan.

Video: Milanović vs. Kosor – dorađena retorika protiv monotonije

• Na verbalne napade i provokacije, pogotovo od strane premijerke, ne ostaje dužan, nego odgovara ošto i direktno, retoričkim protunapadima, parafrazirajući sintagme kojima je napadnut. Povremena nerazumljivost izjava ukazuje na verbaliziranje osobnog toka misli koji nije uvijek jednostavno ''prevesti'' publici i prilagoditi joj ga.

Možete nekome reći dobro jutro, ja na to mogu reći laku noć, ali tu priču nisam počeo ja.

Ne preko plota, ne kroz plot, nego ustvari oko plota. 

• Milanović je sve donedavno svoju obrazovanost potkrepljivao čestim (stranim) uzrečicama koje su postajale floskule, no takav stil u novije je vrijeme zamijenila oštrija i direktnija retorika.

Quod ab initio non valet in tractu temporis non convalescit. – Nešto što ne valja od početka, s vremenom se ne popravlja.

Nemojte govoriti o bolnim rezovima ako ih ni u snu ne možete zamisliti, skupiti hrabrosti da ih provedete.

Ustav nije cijena benzina da se mijenja svaki ponedjeljak.

Jezično gledano, zaključujemo da Zoran Milanović također vrlo solidno vlada pravilima i normama suvremenoga hrvatskog jezika, a veći jezični propusti u njega su doista rijetkost.

Dragutin Lesar

Jedan od najaktivnijih i najglasnijih zastupnika u Hrvatskom saboru, ujedno je i jedan od rijetkih političara kojemu još uvijek manje konvencionalni kanali komunikacije, poput društvenih mreža, uvelike služe za osluškivanje narodnog bila i uspostavljanje neposredne komunikacije s publikom.
U tom je smislu Dragutin Lesar razvio specifičan retorički stil prilagođen publici, spontan, iskren, populistički i intelektualno obojen u isto vrijeme.

• Lesaru humor, kao vrlo efektno retoričko sredstvo, služi kako bi omekšao često nimalo duhovitu hrvatsku stvarnost, a parafraze i stilske figure kako bi obojao podosta sumornu hrvatsku svakodnevicu.

Djecu neće pohoditi ni Sveti Nikola ni Djed Mraz, ali će na vrata roditelja pokucati Krampus.

Ovaj rebalans zovem INA rebalans proračuna. Jer su pretumbacije u proračunu od milijardu i pol kuna praktički iznos poreza koji INA duguje državi.

O predloženom rebalansu proračuna: Vuk sit, koze na broju, a Hrvatska u banani.

Odustajanje od pravih proračunskih rezova nije samo krivnja HDZ-a jer su se i Josip Friščić i Đurđa Adlešić i zastupnici nacionalnih manjina pokazali opet kao uspješni sajmišni trgovci.

• Po habitusu sindikalist, Lesar je vječni borac za prava radnika. Tako i na retoričkoj razini ni u jednom trenutku ne gubi iz fokusa običnoga građanina i dobrobit Hrvatske, pritom se koristeći vrlo direktnim i oštrim izričajem.

Novim gospodarskim programom Vlada završava proces liberalizacije i kaže ''zbogom'' socijalnoj državi.

Neposredne demokracije u Hrvatskoj nema, ona je zabranjena. Vlast i vladajuće elite građane nikada nisu ništa pitali, izbjegavaju referendum o svemu, politička elita više ljude ni ne naziva građanima, nego biračima. Oni im trebaju samo jednu nedjelju u četiri godine kada su izbori. Izvan toga oni građane ne vide, ne čuju i ne trebaju!

Da je Hrvatska pravna država, ministar Šuker bi danas pakirao stvari i krenuo put Državnog odvjetništva, a premijerka Kosor bi krenula put Pantovčaka dati ostavku. Od članova iz vladajućih redova puno i nisam očekivao, njihova jedina zadaća je bila da odrežu sve grane koje vode prema Jadranki Kosor. Naravno da tom zadatku nisu dorasli i da ih je Sanader išamar'o kao balavce.

Odlučio sam: sutra sam na Cvjetnom u 18.00. Molim mirno i samo mirno, ponesite svijeće da osvijetlimo put odlaska bagre s Markovog trga.

Jezično gledano, Lesar njeguje kolokvijalan jezični izričaj, dakle svjesno se i ciljano obraća jednim ležernijim, razgovornim jezikom, ne forsirajući nikakvu jezičnu uniformiranost, čime postiže određenu neposrednost i prisnost u svojem izlaganju, no to nipošto ne znači da je njegova nekonvencionalnost jezično nekorektna. Dapače, ako je istina da cilj opravdava sredstvo, Lesar je u svojemu naumu definitivno uspio.  Markirani bi dio (… krenuo put Državnog odvjetništva, a premijerka Kosor bi krenula put Pantovčaka) pravilno glasio: … krenuo prema Državnom odvjetništvu, a premijerka Kosor krenula bi prema Pantovčaku, no kao što zaključismo cilj opravdava sredstvo. Markiranu pak konstrukciju da + prezent ovdje bi bilo uputno zamijeniti infinitivom (… zadaća je bila odrezati sve grane…), ali ni to ne smatramo ozbiljnijim jezičnim propustom. Sastavljeno pisanje negacije ne na sloganu ''NEBU IŠLO !!'', kao i ostavljanje razmaka između riječi i uskličnika moglo bi se okarakterizirati kao ozbiljniji jezični propust. No u okviru njegova kolokvijalnog izričaja ni tome ne bismo pridali takvu težinu.

Vesna Pusić

Vesna Pusić, proeuropski orijentirana i obrazovana političarka, njeguje pomalo strog, suhoparan akademski stil koji se manje obraća i odgovara širokoj masi, a više manjem postotku visokoobrazovanog dijela hrvatske populacije. Tako njezinim izričajem dominira struktura te jasno, argumentirano i koncizno iznošenje ideja, bez afektiranja i emocionalnog argumentiranja. Pusić svoje stavove iznosi direktno, bez okolišanja, premošćivanja ili prešućivanja, jasno odvajajući bitno od nebitnog te ogoljeno, odnosno bez retoričkog uljepšavanja te stilskih figura i efekata.

Na izjavu Jadranke Kosor: Hrvatska se već odavno zacrvenjela, ali od srama budući da se bivši HDZ-ov premijer nalazi u zatvoru te se svakodnevno otvaraju korupcijske afere vladajuće stranke.

Branitelji ne žele u EU, traže da se njih ne procesuira pa žele da o lustraciji odlučuju oni koji su na vlasti. Apsurdno. Zgranuta sam!

Dvije su glavne grupe prosvjeda, jedna organizirana preko Facebooka i druga koju su organizirale braniteljske udruge. Što se tiče prvih, tu se nije pojavio niti jedan program, niti zahtjev, osim onoga za promjenom Vlade. Vladu svakako treba rušiti, no nasilje u tim prosvjedima je nedopustivo. U ovom slučaju je došlo do kombinacije između nezadovoljstva načinom na koji se vodi zemlja, fascinacijom što može društvena mreža i jednokratnom slavom. No, to su sve normalne društvene pojave.

Ulazak Hrvatske u Europsku Uniju prilika je za ovu zemlju kakvu još nismo imali. U idućih 57 dana, Hrvatska može pripremiti sve što se od nje traži i završiti pregovore. Želimo li to učiniti 21. lipnja, svi dokumenti moraju biti gotovi mjesec dana ranije, što je potpuno dostižan termin. Vrijeme je za političku i diplomatsku ofenzivu, a odluka o datumu izbora ne smije narušiti jasnoću vizije europske Hrvatske.

Izbori moraju biti prije referenduma, jer kockati se sa sudbinom ove zemlje na taj način zbog nekih dnevno-političkih razloga bilo bi potpuno neodgovorno, dakle, usredotočiti se na završavanje pregovora 21.6, nakon toga izbori, nakon toga potpisivanje pristupnog ugovora, nakon toga referendum.

Jezično gledano, izričaj je Vesne pusić iznimno korektan. Riječ je o osobi neobično bogatog vokabulara, koja se s lakoćom obraća javnosti i koja svojim obraćanjem ostavlja dojam gotovo besprijekorne jezične obrazovanosti. Njoj se vrlo rijetko, ali ponekad ipak potkrade pokoja nekorektna riječ ili sintagma.  U gornjim primjerima zažutjeli smo sintagmu ''zbog nekih razloga'', a preporuka bi ovdje bila reći ''iz nekih razloga''. No puno nas više fascinira pravilna uporaba pridjeva radnog ''zacrvenjeti'', što znači postati crven (Hrvatska se već odavno zacrvenjela, ali od srama budući da se bivši HDZ-ov premijer…), dok ''zacrveniti'' znači učiniti crvenim – što jako malo ljudi zna i razlikuje. Ispravna je i konstrukcija ''budući da'', kao što bi ispravno bilo u navedenom primjeru i ''s obzirom na to da'', dok bi pogrešno bilo samo ''budući'' (… budući se bivši HDZ-ov premijer…). Sve u svemu, među našim političarima rijetko jezično korektna i obrazovana osoba.

* * *

Četiri različita političara, četiri različita retorička stila i jezična izričaja kojima plasiraju svoje ključne poruke te formuliraju svoje ideje, stavove i ideologije. Govorimo li kao oni? Ako da, možemo učiti iz nekih njihovih primjera kako i kada (ne) koristiti humor, kako strukturirati i argumentirati misao, kako se prilagoditi publici/slušateljima ili kako i kada (ne) koristiti parafraze, metafore te ostala stilska sredstva i retoričke efekte kako bismo govor učinili zanimljivijim, slikovitijim i bogatijim. No isto tako možemo učiti i na njihovim pogreškama.

Tekst koji ste pročitali baziran je na novijim istupima navedenih političara kao referentnim točkama na kojima smo dijagnosticirali njihov sveukupan retoričko-jezični sukus. Njegova je posebnost to što je riječ o prvoj analizi iz retoričkoga i jezičnog kuta gledišta, koja na konkretnim primjerima pokazuje retoričke i jezične odrednice njihovih izričaja.

Iva Bihler i Ivan Ćesić

* Navedeni političari izabrani su na temelju analize o učestalosti pojavljivanja u medijima (medijske eksponiranosti) te ne predstavljaju naše političke niti bilo koje druge stavove i uvjerenja.

O AUTORIMA:

Iva Bihler konzultantica je za retoriku u tvrtki Ciceron komunikacije, koja se bavi poslovnom edukacijom i savjetovanjem u okviru prezentacijskih, komunikacijskih i prodajnih vještina. Voditeljica je projekta Međunarodne konferencije o retorici i kulturi komuniciranja ''Moć uvjeravanja''.
U Ciceronu održava treninge prezentacijskih vještina i seminare o uslužnoj kulturi. Pokrenula je retoričko-komunikacijsku radionicu za mlade, jedinstveni projekt te vrste u Hrvatskoj. Također, u medijima retorički analizira istupe javnih osoba i aktualna događanja.
Od ožujka 2011. godine na portalu posao.hr, u okviru rubrike Karijera/Magazin, objavljuje stručne tekstove s područja retorike, prezentacijskih vještina, komunikacije te osobnog rasta i razvoja. Diplomirala je komparativnu književnost i informatologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Ivan Ćesić obnaša funkciju direktora, glavnoga lektora hrvatskoga jezika te voditelja jezičnog savjetovališta Centra za lekturu i prevoditeljstvo EDITOR PLUS, koji je pokrenuo 2005. godine.
Godinu ranije bio je suosnivač, predsjednik i glavni lektor Međunarodnog instituta za književnost, nakon čega pokreće neprofitnu organizaciju ''Lektor'' čiji je zadatak bio promicanje pismenosti. Od ožujka 2010. godine na službenim stranicama Centra, u okviru rubrike Tema mjeseca, redovito objavljuje stručne tekstove s područja hrvatskoga jezika.
Studij hrvatskoga jezika i književnosti završio je 2000. godine na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

• POVRATAK NA TEMU MJESECA



Generalni pokrovitelj teme mjeseca:

Zlatni pokrovitelj teme mjeseca:


Pokrovitelji teme mjeseca: