Zlatni pokrovitelj teme mjeseca:

skolska


Pokrovitelji teme mjeseca:
berenice
crotour
drumtidam


filipovic_bosnar_logo

jadransko-more.com

kika_logo

klijenti-metro


PROFESSIONAL_LOGO

klijenti-sak


SHOPINZAGREB_LOGO

tardi

uhpa

vege

vitamix

JEZIČNO SAVJETOVANJE

Jezično savjetovanje podrazumijeva stručne  savjete  iz  područja  hrvatskoga standardnog jezika – neograničen broj upita može nam se uputiti telefonom (fiksnim i/ili mobilnim), e-poštom i/ili telefaksom...

više

Ovjereni prijevodi

Centar EDITOR PLUS nudi ovjerene prijevode s i na sve europske te brojne svjetske jezike...

više

Facebook

Kontakt


editor-hrk

Ribnjak 6, 10000 Zagreb

tel.: +385 1 2442 430
faks: +385 1 2442 428
gsm: +385 91 3033 405 

e-pošta: info@editorplus.hr


VEZANI LEKSIČKI MORFEMI
  

OŽUJAK 2010.

Vezanim leksičkim morfemom zove se prvi ili drugi dio imenične složenice koji ima leksičko značenje, ali ne dolazi samostalno, primjerice makro- u makrokozmos ili -logija u terminologija. Vezani leksički morfemi uglavnom su tuđega podrijetla, latinskoga ili grčkog, a oni koji dolaze u prvome dijelu završavaju samoglasnikom o, primjerice audio-, bio-, fito-, radio-, zoo-, rijetko kojim drugim (npr. e u tele-). Zovu ih i vezanim osnovama.

Neki vezani leksički morfemi nastaju pokraćivanjem pridjeva do samoglasničkog o, primjerice leuko- od leukocitni, eko- od ekološki. Njima se pridružuju vezani leksički morfemi domaćega podrijetla, također nastali pokraćivanjem, primjerice dvo- od dvostruk u dvodno, poljo- od poljoprivredni u poljooprema, vodo- od vodovodni u vodoinstalater. Pišu se sastavljeno s leksemom uz koji dolaze. Vezani leksički morfem rijetko dolazi kao prvi dio složenoga pridjeva, primjerice audio-vizualan, i tada vrijedi opće pravilo o pisanju složenih pridjeva. Vezani leksički morfemi sastavni su dijelovi naziva raznih struka. Tvorenice s vezanim leksičkim morfemom jesu složenice. U njihovu drugome dijelu češće dolazi tuđica.

1. Najčešći vezani leksički morfemi u prvome dijelu jesu:
  • aero- (grč., lat. aer ''zrak'') koji se odnosi na zrak: aerolinija, aeroterapija;
  • aero-² (grč., lat. aer ''zrak'') koji se odnosi na plin: aerodinamika, aerostatika;
  • agro- (lat. ager ''polje, njiva'') koji se odnosi na poljoprivredu: agrokultura, aagromaksimum;
  • antropo- (grč. antrophos ''čovjek'') koji se odnosi na čovjeka: antropobiologija, antropogeografija;
  • astro (grč. aster ''zvijezda'') koji se odnosi na zvijezde: astrofizika, astropilot;
  • audio- (lat. audio ''čujem'') koji se odnosi na sluh i slušanje: audiofrekvencija, audiouređaj, audiozvučnik*;
  • auto- koji se odnosi na automobil (automobilski): autocesta, autoservis;
  • auto-² (grč. autós ''sâm, vlastit''): autogol;
  • avio- (lat. avis ''ptica'') koji se odnosi na avijaciju, letenje, zračni promet: aviokompanija, avioprijevoznik;
  • baro- (grč. barüs ''težak'') koji se odnosi na tlak zraka: barokomora;
  • biblio- (grč. biblíon ''knjiga, knjižica'') koji se odnosi na knjigu (knjižni); bibliokleptomanija, biblioteka, bibliografija*;
  • bio- (grč. bíos ''život'') koji se odnosi na život: bioritam, biosfera, biostanica;
  • daktilo- (grč. dáktylos ''prst'') koji se odnosi na daktilografiju: daktilopartitura;
  • eko- koji je u vezi s ekologijom, ekološki: ekosistem, ekoproizvod*;
  • elektro- (grč. elektron ''jantar'') koji je u vezi s elektrikom (električni), elektronima i elektronikom: elektroindustrija, elektrokemija, elektroterapija, elektrotehnika*;
  • etno- (grč. éthnos ''narod'') koji se odnosi na narod (etnografski): etnolingvistika, etnopark;
  • euro- koji se odnosi na Europu (europski): euroček, eurokomunizam;
  • fito- (grč. fytón ''biljka'') koji se odnosi na biljku (biljni): fitofarmacija, fitoterapija;
  • fizio- (grč. fýsis ''priroda'') koji se odnosi na fizičku prirodu: fizioterapeut;
  • foto- (grč. fos, fotós ''svjetlo'') koji se odnosi na svjetlo: fotoćelija, fotokemija;
  • foto-² koji se odnosi na fotografiju: fotokopija, fotolaboratorij, fotoaparat*, fotoalbum*;
  • geo- (grč. geé ''zemlja'') koji se odnosi na Zemlju i zemljište (zemaljski): geobotanika, geomehanika, geopolitika;
  • hidro- (grč. hýdor ''voda'') koji se odnosi na vodu (vodni): hidrocentrala, hidrogliser, hidromasaža;
  • hidro-² koji se odnosi na hidrogen (hidrogenski): hidrobomba;
  • kardio- (grč. kardía ''srce'') koji se odnosi na srce: kardiokirurgija;
  • kino- koji se odnosi na kinematografiju: kinodvorana, kinoglumac;
  • klepto- (grč. klépto ''kradem'') koji se odnosi na krađu: kleptomanija;
  • leuko- (grč. leukós ''bijel'') leukocitni: leukomasa;
  • makro- (grč. makrós ''velik'') koji je velik, velikih razmjera: makročestica, makrostruktura, makroekonomija*;
  • maksi- (lat. maximus ''najveći'') dug, duga, dugo: maksisuknja, maksihaljina, maksitrgovina*;
  • mikro- (grč. mikrós ''malen, sitan, sićušan'') koji je malen, malenih razmjera: mikroorganizam, mikroregija, mikrokirurgija;
  • mini- (lat. minimus ''najmanji'') malen, kratak: minisuknja, minibar*;
  • mono- (grč. mónos ''sâm, jedan, jedini'') jedno, jedino: monodrama, monokultura;
  • moto- (lat. motus ''kretnja, gibanje'') koji se odnosi na motoristiku: motokultivator, mototrka, motovelodrom;
  • narko- (grč. nárke ''ukočenost, opijenost'') koji se odnosi na narkotik: narkoterapija, narkodnevnik*, narkomanija*;
  • neo- (grč. néos ''nov''): neokubizam, neoplatonizam, neoliberalizam*;
  • neuro- (grč. neuron): koji se odnosi na živce: neuropatologija, neuroterapija, neurolingvistika*;
  • pedo- (grč. pais,  paidós ''dječak, dijete'') koji se odnosi na djecu: pedopsihologija, pedofilija*;
  • piro- (grč. pyr, pyrós ''vatra'') koji se odnosi na vatru: pirotehnika, piromanija*;
  • porno- (grč. pórne ''bludnica'') koji se odnosi na pornografiju (pornografski): pornofilm, pornoodjel, pornoglumac (-ica)*, pornouradak*;
  • psiho- (grč. psyche ''duh, duša'') koji se odnosi na duševne procese: psihohigijena, psihokirurgija;
  • radio- koji se odnosi na radio: radioaparat, radioemisija, radioodašiljač, radiofrekvencija*;
  • radio-² koji se odnosi na radij, radijaciju: radiobiologija, radioterapija;
  • repro- reprodukcijski: repromaterijal;
  • seksi (eng. sexy) koji spolno uzbuđuje: seksidjevojka, seksibar;
  • stereo- (grč. stereós ''ukočen, tvrd, čvrst'') koji se odnosi na prostor (prostorni): stereofilm, stereoprogram, stereozvuk*;
  • tele- (grč. telu, tele ''u daljini, daleko'') koji se odnosi na daljinu: telekamera, teletekst;
  • termo- (grč. thermós ''topao, vruć, vreo'') koji se odnosi na toplinu (toplinski):termoelektrana, termoregulator, termočarape*;
  • video- (lat. video ''vidim'') koji se odnosi na vid: videoklub, videosignal, videouradak*, videokaseta*;
  • zoo- (grč. zoon ''živo biće, životinja'') koji se odnosi na životinje (životinjski): zoofarma, zoopaleontologija.

Posebnu skupinu vezanih leksičkih morfema u prvome složeničnom dijelu čine oni koji služe za tvorbudecimalnih jedinica. Ima ih dvadeset, a poznatiji su ovi: centi- ''sto puta manja jedinica'': centimetar; deci- ''deset puta manja jedinica'': decimetar, decilitar; deka- ''deset puta veća jedinica'': dekagram, hekto- ''sto puta veća jedinica'': hektolitar; kilo- ''tisuću puta veća jedinica'': kilogram, kilometar.

2. Najčešći vezani leksički morfemi u drugome dijelu jesu:

  • -bus (lat. nastavak za D mn.) ''vozilo'': knjigobus, muzeobus, šinobus, autobus*;
  • -drom (grč. drómos ''trkalište''): žabodrom, ''uzletšte'': aerodrom, hipodrom*;
  • -fil (grč. fílos ''prijatelj''): filmofil, slavenofil, zvjerofil;
  • -filija (grč. filía ''ljubav, prijateljstvo''): zoofilija, nekrofilija*;
  • -fob (grč. fobéo ''bojim se'') ''mrzitelj'': filmofob, slavenofob;
  • -fobija ''mržnja'': rusofobija, slavenofobija, klaustrofobija*;
  • - grafija (grč. gráfo ''pišem'') ''opis'': leksikografija, ''znanost'': kristalografija;
  • -id (grč. eidos ''lik'') ''lik'': elipsoid, kristaloid, planetoid, trapezoid;
  • -logija (grč. logos ''riječ, govor'') ''znanost'': akcentologija, fenomenologija, sociologija*;
  • -skop (grč. skopéo ''gledam'') ''naprava'': fosforskop, magnetoskop, stetoskop*;
  • -skopija (grč. skopéo ''gledam'') ''gledanje, promatranje, proučavanje'': cistoskopija;
  • -teka (grč. theke ''spremnica, zbirka): igroteka, kartoteka, vicoteka, čajoteka*, vinoteka*.

Vezani leksički morfemi u drugome dijelu dolaze uglavnom na strane osnove, ali mogu doći i na domaće  tvoreći mješovitu tvorenicu. Značenje im je imenično, a plodniji su -id i -teka. Nemaju praktičnu zamjenu.

Napomena:

Tekst je uzet iz Hrvatskoga jezičnog savjetnika (Barić, E., Hudeček, L., Koharović, N. i suradnici [grupa autora]. Hrvatski jezični savjetnik. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Pergamena. Školske novine. Zagreb. 1999.). Popis vezanih leksičkih morfema nije potpun; izdvojeni su samo najčešći vezani leksički morfemi sukladno praksi Centra EDITOR PLUS, tj. navedeni su samo oni koje u Centru EDITOR PLUS najčešće susrećemo u svojoj svakodnevnoj lektorskoj i prevoditeljskoj praksi. Također, Savjetnikov popis proširili smo dodatnim primjerima koje u novije vrijeme susrećemo u praksi. Takvi primjeri označeni su zvjezdicom (*).

Ivan Ćesić, prof.

editor-hr

 

PRIJEVODI I LEKTURA

  • engleski
  • ukrajinski
  • portugalski
  • danski
  • litavski
  • bengalski
  • gruzijski
  • njemački
  • rumunjski
  • rusinski
  • albanski
  • švedski
  • sanskrt
  • pandžabski
  • francuski
  • nizozemski
  • hebrejski
  • turski
  • esperanto
  • perzijski
  • paštu
  • talijanski
  • arapski
  • romski
  • latinski
  • novogrčki
  • indonezijski
  • japanski
  • španjolski
  • norveški
  • finski
  • flamanski
  • hindski
  • moldavski
  • kineski
  • češki
  • bugarski
  • slovački
  • bosanski
  • poljski
  • bugarski
  • slovenski
  • ruski
  • mađarski
  • srpski
  • makedonski