VELJAČA 2012.

Ovo je prva u nizu tema mjeseca koju smo kreirali potpuno u skladu s vašim željama i interesima. Riječ je o vrlo poučnoj temi gdje navodimo tri od najčešćih jezičnih dvojbi i upita koje ste uputili našemu jezičnom savjetovalištu te nudimo odgovore i pojašnjenja. Novost je i fotorubrika ''Nepismenost mjeseca'', gdje objavljujemo fotografije s primjerima nepismenosti...

SIJEČANJ 2012.

Piše li se pravilno Europska Unija ili Europska unija i sklanja li se kratica EU? Argumentirano iznosimo svoj stav o tome kako je pravilno pisati. Također, osvrnuli smo se na aktualne jezične promjene koje su uslijedile u nazivima dvaju hrvatskih ministarstava...

PROSINAC 2011.

Ovakav smo naslov svjesno odabrali želeći da on sugerira kako će u tekstu biti riječi o nepismenosti kao pojavi prisutnoj u hrvatskom narodu, a ne o nepismenosti hrvatskoga naroda. Na ovaj način želimo ukazati na mnogo širu problematiku; problem nepismenosti danas se očituje na svim društvenim razinama...

STUDENI 2011.

Ovom temom odškrinuli smo vrata vrlo opširnog područja kojim ćemo se sustavnije baviti tijekom sljedećih mjeseci – promjenjivim i nepromjenjivim vrstama riječi. Naime, riječi u rečenicama ulaze u različite odnose jedne s drugima, no neke od njih mijenjaju svoj oblik, tj. promjenjive su, dok druge ostaju jednake – ne mijenjaju se...

LISTOPAD 2011.

Problem anglizama, uz općeprisutnu nepismenost ili polupismenost, svakako je danas jedan od najvećih problema vezanih uz hrvatski jezik. Po svojoj definiciji, anglizmi su riječi preuzete iz engleskoga jezika. Hrvatski jezik, baš kao i većina drugih jezika, zadnjih godina bilježi golem priljev anglizama...

RUJAN 2011.

Bartol Kašić (1575. – 1650.), pjesnik, pisac i prevoditelj, jezikoslovac, isusovac, u hrvatskoj povijesti te u povijesti hrvatskoga jezika, tj. jezikoslovlja, ostat će upamćen ponajprije kao autor prve hrvatske gramatike Institutionum linguae Illyricae libri duo (Rim, 1604.)...

KOLOVOZ 2011.

U drugom dijelu ove zanimljive i opširne teme upoznajemo vas sa sastavljenim kraticama koje se smatraju stalnim kraticama, a nazivaju se još i složenim kraticama, odnosno akronimima.

SRPANJ 2011.

LIPANJ 2011.

SVIBANJ 2011.

RETORIČKO-JEZIČNE KARAKTERISTIKE HRVATSKIH POLITIČARA

TRAVANJ 2011.

Iz današnje perspektive jasno je da nije postojao hrvatskosrpski niti srpskohrvatski jezik kao materinski niti kao standardni jezik. Riječ je o dvama materinskim, dvama standardnim jezicima – hrvatskomu i srpskom, koji se razlikuju na svim jezičnim razinama. Ovo je prva interaktivna tema mjeseca: ponudili smo vam dva vrlo zanimljiva anketna upitnika...

OŽUJAK 2011.

Ovaj tekst drugi je dio vrlo opširne i kompleksne teme te sadrži cijeli niz pravopisnih pravila koja u suštini čine osnovu pismenosti govornika hrvatskoga jezika. Kao i u prvome dijelu, naglasak stavljamo na ispravno pisanje velikoga početnog slova...

SIJEČANJ / VELJAČA 2011.

Iako je pisanje velikoga i malog slova nešto što mnogi od nas podrazumijevaju, ipak je u praksi – kako na hrvatskom internetskomu prostoru, tako i u tiskanim medijima – prisutan golem broj pogrešaka vezanih uz ispravno pisanje velikog, odnosno maloga početnog slova. Riječ je ne samo o temi koja je vrlo opširna i kompleksna te ćemo je upravo stoga obraditi u dva dijela, nego i o cijelom nizu pravopisnih pravila...

STUDENI / PROSINAC 2010.

S obzirom na uklapanje u hrvatski jezični sustav, riječi se stranoga podrijetla dijele na tuđe riječi, tuđice, prilagođenice i usvojenice. Posuđenice obuhvaćaju tuđice, prilagođenice i usvojenice. S obzirom pak na jezik iz kojeg dolaze, dijele se na anglizme, crkvenoslavenizme, germanizme, hungarizme, rusizme, srbizme itd.. Riječi koje su podrijetlom iz latinskoga ili grčkog jezika, a prihvaćene su u mnogim jezicima, nazivaju se internacionalizmima...

RUJAN / LISTOPAD 2010.

Strana se osobna i zemljopisna imena (osim imena država) iz jezika koji se služi latinicom pišu izvornom grafijom, primjerice Ancona, Auckland, Appendini, Baudelaire, Cambridge, Chomsky, Lawrence, Lévi-Strauss, New York, Zürich itd.. No za neke od poznatijih svjetskih gradova u hrvatskome jeziku postoji prilagođeno ime, naprimjer Budimpešta, Bukurešt, Pariz, Peking, Rim, Trst i dr., koje je ponekad potpuno različito od izvornog imena (Beč, Carigrad…)...

SRPANJ / KOLOVOZ 2010.

Hrvatski jezik pripada skupini indoeuropskih jezika, podskupini slavenskih jezika koji čine najsrodniju indoeuropsku podskupinu. Smatra se da su slaveni  sve do 3. stoljeća poslije Krista govorili jednim jezikom, s vrlo malim dijalektalnim razlikama, u znanosti nazvanim slavenskim prajezikom ili praslavenskim jezikom. Ovaj jezik nažalost nije sačuvan u niti jednomu pisanom spomeniku, već se utvrđuje poredbeno-povijesnim proučavanjima. Potvrđeni se slavenski jezici prema užoj srodnosti dijele na tri skupine...

LIPANJ 2010.

Uporaba povratno-posvojne zamjenice svoj još je jedno od općih mjesta gdje se učestalo griješi, kako u govoru tako i u pismu. Kako bismo vam detaljnije pojasnili funkciju i svrhu povratno-posvojne zamjenice, najprije vam donosimo pregled zamjenica općenito...

SVIBANJ 2010.

Jedno od općih mjesta gdje učestalo griješe brojni autori tekstova – novinari, copywriteri, učenici, ali i jezičari i nastavnici – jest uporaba crtice, odnosno spojnice. Većina njih niti ne zna razliku, a mnogi pišući u žurbi i nepažnji jednostavno ne provjeravaju što je zabilježilo njihovo računalo...

TRAVANJ 2010.

Svakako je jedan od ''najkontroverznijih'' prijedloga upravo prijedlog s/sa, barem ako je suditi po broju upita upućenih našemu jezičnom savjetovalištu vezanih upravo uz ovaj prijedlog. Kada se rabi duži, a kada kraći oblik – dvojba je ne samo mnogih prosječnih govornika hrvatskoga jezika, već i mnogih nastavnika, jezikoslovaca i lektora hrvatskoga jezika...

OŽUJAK 2010.

Vezanim leksičkim morfemom zove se prvi ili drugi dio imenične složenice koji ima leksičko značenje, ali ne dolazi samostalno, primjerice makro- u makrokozmos ili -logija u terminologija. Vezani leksički morfemi uglavnom su tuđega podrijetla, latinskoga ili grčkog, a oni koji dolaze u prvome dijelu završavaju samoglasnikom o, primjerice audio-, bio-, fito-, radio-, zoo-, rijetko kojim drugim (npr. e u tele-). Zovu ih i vezanim osnovama...