JEZIČNO SAVJETOVANJE

Jezično savjetovanje podrazumijeva stručne  savjete  iz  područja  hrvatskoga standardnog jezika – neograničen broj upita može nam se uputiti telefonom (fiksnim i/ili mobilnim), e-poštom i/ili telefaksom...

više

TEMA MJESECA

SVIBANJ 2012.
Zvanja i titule

Bolonjskim procesom, u hrvatskom obrazovnome sustavu ukinuti su neki dotadašnji akademski nazivi, a uvedeni novi...

više

Ovjereni prijevodi

Centar EDITOR PLUS nudi ovjerene prijevode s i na sve europske te brojne svjetske jezike...

više

Facebook

Kontakt


editor-hrk

Ribnjak 6, 10000 Zagreb

tel.: +385 1 2442 430
faks: +385 1 2442 428
gsm: +385 91 3033 405 

e-pošta: info@editorplus.hr


PROFESSIONAL

profesional

Piše: Ivan Ćesić, prof.
direktor EDITOR PLUS d.o.o. Ribnjak 6, 10000 Zagreb
Članak u časopisu PROFESSIONAL, ljeto 2011.

POSLOVNA KOMUNIKACIJA
MANAGER ILI MENADŽER?

Prvo i osnovno načelo prihvaćanja stranih riječi u hrvatski jezični sustav kaže kako je, kad god je to moguće, riječ stranoga podrijetla dobro zamijeniti istoznačnom domaćom riječju. Stav je ovo jezikoslovaca i jezičara koji se zalažu za samosvojnost, bogatstvo i donekle čistoću hrvatskoga jezika, što nikako ne bi trebalo shvatiti kao poticanje jezičnog purizma.

Danas je briga za materinski jezik usmjerena ponajviše na problem anglizacije (prekomjeran utjecaj anglizama). Ovdje je prisutno nekoliko paradokalsnih situacija: s jedne strane ima cijeli niz pravila o pravilnom pisanju stranih riječi u hrvatskome jeziku, a s druge pak strane jedno od načela kaže kako je za bilo kakvo prihvaćanje riječi i pravila potrebno osluškivati bilo naroda. Tek ukoliko se u narodu uvriježe određene riječi (kao i pravopisna i gramatička pravila), one postaju dijelom hrvatskoga jezika. Paradoks je to što se narod uglavnom vrlo često povodi inercijom, bez ikakvog razmišljanja i kritičkog osvrta na izgovoreno i/ili napisano. No nekoliko bismo pravila ipak mogli izdvojiti, a da ipak ne narušimo gore navedena načela. Dakle, ukoliko imamo kvalitetnu hrvatsku zamjenu, dat ćemo joj prednost u odnosu na istoznačnu stranu riječ (npr. play-offdoigravanje), pogotovo ako i kada je ona prihvaćena u narodu. Nadalje, vrlo je čest slučaj da za određene riječi u hrvatskome jeziku nemamo kvalitetnu zamjenu pa je strana riječ dobrodošla.
Najbolji primjer je ovdje riječ menadžer (eng. manager), budući da u hrvatskome jeziku nemamo jednu riječ koja bi pokrila sveukupno značenje engleske inačice. Slično je i s riječju menadžment (eng. management). U ovakvim slučajevima stranu riječ valja pisati onako kako se piše u jeziku iz kojeg dolazi (u ovom slučaju manager, management), ali samo dok se ne uvriježi u hrvatskom jeziku, odnosno dok se ne kroatizira. Tada je pišemo kao i svaku drugu hrvatsku riječ (menadžer, menadžment).
Iako je u praksi vrlo čest slučaj da se upravo ove dvije riječi pišu onako kako se pišu u engleskom jeziku iz kojeg dolaze, one su danas u hrvatskome jeziku toliko uvriježene da je to gotovo kao da riječ televizija pišemo television ili pak da telefon pišemo telephone. Također, ponekad se u praksi doslovno prevode cijele konstrukcije s engleskog jezika; izrazito čest je primjer sintagma kontaktirajte nas, što je doslovan prijevod engleske inačice contact us, a u hrvatskom je jeziku potpuno pogrešna. Ispravno je kontaktirajte s nama ili obratite nam se.

editor-hr

 

PRIJEVODI I LEKTURA

  • engleski
  • ukrajinski
  • portugalski
  • danski
  • litavski
  • bengalski
  • gruzijski
  • njemački
  • rumunjski
  • rusinski
  • albanski
  • švedski
  • sanskrt
  • pandžabski
  • francuski
  • nizozemski
  • hebrejski
  • turski
  • esperanto
  • perzijski
  • paštu
  • talijanski
  • arapski
  • romski
  • latinski
  • novogrčki
  • indonezijski
  • japanski
  • španjolski
  • norveški
  • finski
  • flamanski
  • hindski
  • moldavski
  • kineski
  • češki
  • bugarski
  • slovački
  • bosanski
  • poljski
  • bugarski
  • slovenski
  • ruski
  • mađarski
  • srpski
  • makedonski